15. October 2019.

Archives for October 2018

Prezentirani rad na ZABA projektu dobio dvije nagrade!

Istraživačka skupina Centra za mikro- i nanoznanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci i Tehničkog fakulteta  je 25. i 26. listopada 2018. u Zadru sudjelovala u radu 29. međunarodnog znanstvenog skupa DAAAM (Danube Adria Association for Automation & Manufacturing). Na skupu smo prezentirali rad na rehabilitacijskom uređaju kojega izrađujemo uz potporu ZABA-e te u suradnji s kolegama s Medicinskog fakulteta i KBC-a Rijeka. Rad je pobudio veliki interes prisutnih znanstvenika i stručnjaka s kojima smo, kroz diskusiju, uspostavili suradnju.
Posebno valja istaknuti i da je rad, prema ocjenama stručnjaka DAAAM udruge, nagrađen kao najbolji poster prezentiran na skupu. Uz to, doktorandica Tea Arrigoni nagrađena je i Festo nagradom za mladog znanstvenika.

Tjedan otvorenog pristupa

Ovo je Tjedan otvorenog pristupa 2018! Pridružite se OpenAIRE-u i FOSTER-u u nizu zanimljivih webinara i izlaganja koja će se održati od danas 22. pa sve do petka 27. listopada 2018. Cijeli program dostupan vam je na : https://www.openaire.eu/open-access-week-2018.

Na raspolaganju vam je niz kratkih izlaganja o različitim temama vezanim uz Otvorenu Znanost. Prisustvovanje je besplatno, a izlaganja su strukturirana unutar slijedećih tema:
– Otvoreni pristup, otvoreni podaci, otvorena znanost: što trebate znati i koje su politike prisutne u Obzoru 2020?
– Sve što trebate znati o FAIR podacima, repozitorijima podataka, rudarenju teksta ili podataka i upravljanju istraživačkim podacima.
– Pravna i etička pitanja dijeljenja istraživačkih podataka.
– Otvorene znanstvene politike: o dobrim politikama i trendovima u Europi.
– OpenAIRE i FOSTER projekti: usluge i aktivnosti, pitajte sve što vas zanima.

Svim materijalima možete pristupiti bez prijave, ali ako želite unaprijed dostaviti svoja pitanja, dobiti materijale emailom ili želite prisustvovati nekom od webinara uživo, registrirajte se besplatno na https://goo.gl/forms/bb7QBPkj1ktwKdY93.

Ovdje možete preuzeti raspored u ical formatu: https://goo.gl/Xm8yKR

Webinare možete slušati i u prostorima knjižnice na Institutu Ruđer Bošković, gdje smo ovaj tjedan za vas dodatno priredili i nekoliko zanimljivih “živih” radionica:

doc. dr. sc. Ervinu Kamenaru i doc. dr. sc. Alešu Omerzu dodjeljene Inicijalne potpore Sveučilišta u Rijeci

Na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci, danas, 19. listopada 2018. održana je svečana dodjela potvrda dobitnicima ”Inicijalnih potpora mladim istraživačima za 2017. i 2018. godinu”. Događanje je bilo i prilika za razgovor mladih istraživača s rektoricom Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježanom Prijić Samaržijom, prorektorom za znanost prof. dr. sc. Alenom Ružićem i pomoćnikom rektorice za međunarodnu suradnju i strateška partnerstva prof. dr. sc. Sašom Zelenikom.

Inicijalne potpore dodjeljuju se drugi puta, a prvi su puta dodijeljene 2016. godine. Riječ je o financijskim sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje raspoređuje Sveučilište u Rijeci, a koje se dodjeljuju kao poticaj istraživačkoj djelatnosti znanstvenicima koji su na početku svojih znanstvenoistraživačkih karijera. Sredstva u iznosu od više od milijun kuna raspoređena su na 49 mladih znanstvenica i znanstvenika i njihovih istraživačkih projekata.

Uvodno se obratila rektorica: ”Naša je temeljna motivacija za ovaj susret bila razgovor i razmjena ideja. Čestitam vam na ovim potporama, za koje smo izdvojili dvostruko više sredstava nego prošloga puta. Mi danas moramo sagledati širu sliku i razumjeti da je projektna kultura nešto bez čega institucije na mogu djelovati. Znanstveni rad sam nije dovoljan, nego ne naprosto nužno da imate znanje i za vođenje projekata. Moramo biti svjesni da je to stalno natjecanje i često puno administrativnog posla. No, to nije naša specifičnost. Moramo razvijati projektnu kulturu, jer ono što nam proračun omogućuje nije dovoljno. Iako su ove naše potpore male, pogotovo kada se radi o nekim složenim i opsežnim projektima, nadamo se da vam one mogu poslužiti kao poticaj za prijavu ne kompetitivne natječaje. Hrvatska u ”povlačenju” sredstava iz Europske unije spada u tzv. ”underperformere”, a Europska komisija za to navodi tri moguća razloga: jezičnu barijeru, nedostatak motivacije i nedostatak kompetencija (ne misli se na znanstvene, nego projektne kompetencije). Mi doduše vidimo i neke druge oblike toga jaza. Druga tema koju bih željela spomenuti je pritisak na institucijama koji je na djelu kod objavljivanja i prikazivanja rezultata. Događa se da zbog takvog pritiska može doći u pitanje kvaliteta i čestitost. Gubi se supstanca pa ispada da je prilagodba sustavu bitnija od kvalitete. Bojim se da će taj pritisak sve više rasti, kao što rase i pritisak u rangiranju sveučilišta. Hrvatski prosjek koji iznosi manje od jednoga objavljenog članka godišnje po znanstveniku, zaista je nedovoljan. Danas društvo od nas znanstvenika traži više: traži se znanost pa se doda i ‘razvoj i inovacije’; traži se sve više i više. Skepticizam nas neće nikud odvesti. Moramo prihvatiti sva ta nova traženja i kritike društva, kako bismo opravdali svoje postojanje.

Prorektor Ružić pojasnio je istraživačima tehničke detalje oko administrativnih obveza iz samog natječaja te istaknuo kako će svakom dobitniku ove potpore njenim dobivanjem biti omogućeno da plati objavljivanje svojega rada, što nosi daljnje pozitivne pomake. Pomoćnik rektorice Zelenika im poručio kako ta nova znanja nažalost nemaju od koga naučiti.

Povela se rasprava oko držanja nastave, normiranja rada, količine i opisa radnih obveza, napredovanja u zvanja, pravednosti sustava, kulturi senioriteta koja kod nas prevladava… Rečeno je i kako bi možda bilo uputno dodijeliti nešto manji broj potpora, ali onda bez umanjenja sredstava, jer neki projekti bez točnog proračuna ne mogu biti izvršeni ili mogu biti ali u znatno manjem obimu i/ili kvaliteti. Rektorica je na ovo odgovorila da to uvijek jest dilema (podijeliti više manjih ili manje većih potpora), ali da se odlučuju za ovakav model, upravo kako bi te potpore služile i kao poticaj za daljnje prijavljivanje.

Može se zaključiti da se većima mladih znanstvenika zalaže za to da se projektne aktivnosti, stručni rad i rad na popularizaciji znanosti formalno boduje. Također zaključeno je kako bi bili od iznimne koristi sastanci po sastavnicama, koje bi inicirao Rektorat.

”Uz sve potpore vašim istraživanjima koje dobijete, a nadamo se da ćete ih dobiti što više, ne zaboraviti da vam je glavni pokretač vaš entuzijazam, vaša intrinzična motivacija. Mi želimo biti institucija koja će to prepoznati”, zaključila je rektorica.

Potpore Sveučilišta u Rijeci dobili su i doc. dr. sc. Ervin Kamenar, voditelj Laboratorija za precizno inženjerstvo i tehnologiju mikro- i nanosustava i doc. dr. sc. Aleš Omerzu, voditelj Laboratorija za transportna mjerenja, oba iz Centra za mikro- i nanoznanosti i tehnologije.

Tekst i slike djelomično preuzeti s linka: UniRi

Riječka “Noć istraživača”

Manifestacija Noć istraživača održana je u petak 28. rujna 2018. od 17 do 22 sata istovremeno u četiri hrvatska grada: Zagrebu, Splitu, Puli i Rijeci.

U Rijeci je Noć istraživača održana na 12 istraživačkih punktova, smještenih na tri kata u zgradi Tower Centra Rijeka. Riječ je o događaju koji na nacionalnoj razini koordinira Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, dok u Rijeci u ulozi organizatora njegovu provedbu omogućuje Sveučilište u Rijeci. Događanje je dio šireg projekta – Techno-Past Techno-Future: European Researchers’ Night sufinanciranog sredstvima programa Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020.

Cilj projekta je promoviranje znanosti, znanstvenog rada i istraživanja kroz popularne oblike i aktivnosti kako bi se najšira javnost mogla upoznati sa znanstvenim metodama i rezultatima rada. Jedan od ciljeva ove akcije jest i senzibiliziranje mladih i djece za znanstvenu djelatnosti te poticanje njihovog interesa za znanost od malih nogu.

Jedna od postaja riječke Noći istraživača je bila i ona Centra za mikro- i nanoznanosti Sveučilišta i Tehničkog fakulteta gdje su posjetitelji mogli upoznati s tehnološkim rješenjima za Pametnu Rijeku, a posebno s time kako radi 3D skener, što su mikrokontroleri te pobliže upoznati lasere i vidjeti kako se oni mogu primijeniti u svakodnevnom životu, ali i kako prikupljati energiju iz svoje okoline i pretvarati je u struju. Na toj vrlo posjećenoj postaji su publici svoje znanje, uređaje i rezultate rada predstavili Saša Zelenika, Ervin Kamenar, Marko Perčić, Petar Gljušćić te student Nino Dujmešić.

 

Održana Manifestacija “Rijeka tehnologije”

Na inicijativu prof. dr. sc. Saše Zelenike, a u okviru obilježavanja 45. obljetnice Sveučilišta u Rijeci, od 26. do 28. rujna 2018. održana je manifestacija „Rijeka tehnologije“. Manifestaciju su sinergijski organizirale sastavnice Sveučilišta u Rijeci na kojima studira više od 5.000 studenata: Centar za mikro- i nanoznanosti i tehnologije i Odjel za fiziku, Tehnički, Građevinski i Pomorski fakultet te Tehnička škola, Zajednica tehničke kulture, Dom mladih i Akademsko astronomsko društvo iz Rijeke.

Cilj Rijeke tehnologije je promocija i popularizacija obrazovanja i znanosti na područjima tehničkih i prirodnih znanosti. Tijekom manifestacije su znanstvenici u javnim prostorima govorili o svome radu, dok su građani imati priliku upoznati se s riječkim modernim tehnološkim postignućima koja dovode do napretka društva te poboljšanja životnih uvjeta, ali stvaraju i značajne ekonomske učinke, te su bile i jesu važan dio života, identiteta i blagostanja Rijeke i Riječana. Umjesto odljeva mozgova, one generiraju dodanu vrijednost, prihode i zapošljavanje talenata u RH. Doista, većina studenata riječkih fakulteta tehničke struke već na zadnjim godina studija radi, a podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jasno pokazuju da su maturanti i diplomanti ovih struka jako traženi i u pravilu se odmah zapošljavaju. Kroz zanimljiv i sveobuhvatan program manifestacije kroz čak tri dana je tako javnost imala prilike vidjeti kako ustrajan, predan i, često, timski rad edukatora te mladih znanstvenika dovodi do impresivnih rezultata i razvoja naprednog te gospodarski prosperitetnog društva. Posebno su zapažena tijekom manifestacije bila predavanja Zorana Vakule, glavnog meteorologa HRT-a, te Korada Korlevića, astronoma i popularizatora znanosti iz Višnjana, ali i održana tribina „STEM obrazovanje: stanje i perspektive“ te izvanredne kratke prezentacije mladih znanstvenika s involviranih sastavnica Sveučilišta.